DRUGA KONFERENCIJA O KORPORATIVNOM VOLONTIRANJU

Korporativno volontiranje – Suradnja za razvoj zajednice

Mjesto: Hotel Academia, Tkalčićeva 88, Zagreb

Vrijeme: utorak, 24. travnja, 2018.

 

Velik broj predstavnika poslovnog sektora te organizatora volontiranja iz civilnog i javnog sektora iz svih krajeva Hrvatske okupili su se na drugoj hrvatskoj Konferenciji o korporativnom volontiranju i Sajamu volontiranja u prostorijama Hotela Academia.

Potaknuti rezultatima prošlogodišnje konferencije Volonterski Centar Zagreb zajedno s partnerima Gradom Zagrebom, Mrežom za razvoj korporativnog volontiranja i Hrvatskim centrom za razvoj volonterstva i ove godine organizirao je Konferenciju i sajam kako bi što veći broj tvrtki upoznali s konceptom korporativnog volontiranja i potaknuli ih na njegovo uvođenje kao dijela društveno odgovornog poslovanja. Istovremeno se na strani organizatora volontiranja promoviraju i potiču volonterski projekti koji uključuju i poslovni sektor te se jačaju kapaciteti organizacija za međusektorsku suradnju čime se izravno doprinosi boljem razumijevanju i povezivanju svih organizacija i zajedničkom humanijem djelovanju u zajednici.

Konferencija pod nazivom „Korporativno volontiranje – suradnja za razvoj zajednice“ usmjerila se na uspješne primjere volontiranja zaposlenika određenih kompanija te volontiranja zaposlenika za udruge i organizacije temeljenog na stručnim vještinama. Program konferencije je donio zanimljiv pregled postojećih praksi u hrvatskim tvrtkama te predstavio modele internih sustava koji podržavaju i olakšavaju volontiranje zaposlenika.

Na konferenciji je sudjelovalo 119 sudionika iz svih sektora – 35 predstavnika tvrtki, 67 predstavnika udruga, 6 predstavnika tijela javne vlasti te 11 pojedinaca poznatih osoba, studenata i medija. Program Konferencije sastojao se od niza prezentacija, okruglih stolova i diskusija, a poslijepodnevni dio Konferencije održan je u obliku radionica sa specifičnim temama za sudionike iz profitnog i neprofitnog sektora. U programu konferencije sudjelovalo je 25 stručnjaka/inja iz neprofitnog i profitnog sektora te javnih osoba.

   

Nakon uvodnih pozdrava Jele Prgić Znika, izvršne direktorice Volonterskog centra Zagreb, te Mateje Petrić, predstavnice Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, program konferencije započeo je s pregledom razvoja korporativnog volontiranja u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina. Jela Prgić Znika i Vesna Vrga Perović iz Volonterskog centra Zagreb predstavile su koncept i osnovne modele Korporativnog volontiranja kao i prošle godine osnovanu Mrežu za razvoj korporativnog volontiranja i njene aktivnosti.

 

 

 

PREDSTAVLJANJE PRIMJERA DOBRE PRAKSE – DOBROBITI ZA TVRTKU I ZAPOSLENIKA

POBOLJŠANJE SUSTAVA INTERNIH KOMUNIKACIJA KROZ VOLONTIRANJE ZAPOSLENIKA

INA, Vipnet i Grawe su u sklopu svojih izlaganja predstavile vlastite prakse korporativnog volontiranja. Imali smo prilike čuti kako su se interno ove tvrtke organizirale i kako uspijevaju volontiranje učiniti sastavnim dijelom svog poslovanja i motivirati zaposlenike da nesebično sudjeluju u brojnim akcijama, te koje su dobrobiti od volotiranja iskusili.

INA, kao jedna od naših najvećih kompanija, slovi kao predvodnica korporativnog volontiranja u Hrvatskoj. Još 2011. godine pokrenula je projekt korporativnog volontiranja svojih zaposlenika i osnovala INA Klub volontera s ciljem dobrovoljnog ulaganja osobnog vremena, truda, znanja i vještina za opću dobrobit. Klub se danas sastoji od više od 1.300 članova, a broj volontera se povećava iz godine u godinu. U proteklih šest godina, 2.035 Ininih volontera sudjelovalo je na 180 volonterskih akcija, a ukupan broj volonterskih sati iznosi 16.280.

INA – Industrija nafte, d.d.

  • Nikolina Bradić Belobrajdić, Korporativne komunikacije
  • Neven-Pavao Poklepović, voditelj INA Kluba volontera

  


Vipnet
s druge strane svojom inovativnom platformom „Čini pravu stvar“ kombinira volonterske akcije svojih zaposlenika s humanitarnim i donatorskim djelovanjem svoje organizacije. Jedinstvena, krovna platforma “Čini pravu stvar” pod sloganom “Volontiraj! Educiraj! Recikliraj!” obuhvaća Vipnetov alumni program profesionalnog i poslovnog usavršavanja, namijenjen mladim visokoobrazovanim nezaposlenim ljudima, “zelene” aktivnosti za očuvanje okoliša te po prvi puta i program korporativnog volontiranja.

Vipnet d.o.o.

  • Martina Rizman Matić, direktorica korporativnih komunikacija

Grawe Hrvatska se može podićiti impresivnim postotkom zaposlenika koji volontiraju u raznim akcijama koje tijekom godine provode – njih čak 50%. Pod geslom „Ponosno volontiramo“ zaposlenici okupljeni u timovima svake godine sudjeluju u dobrovoljnim akcijama u kojima za vrijeme radnog vremena uređuju i čiste prostore i okoliš udruga ili ustanova te prirodnih lokaliteta po čitavoj Hrvatskoj. Iz godine u godinu priključuje je se sve veći postotak zaposlenika. U 2017. je u 18 akcija sudjelovalo nešto više od 50% svih zaposlenih (50,37%). U akcijama sudjeluju zaposlenici svih nivoa, uključujući i sve članove uprave.

GRAWE Hrvatska d.d.

  • Iva Naglić Dolić, Voditeljica grupe za korporativno volontiranje

   

Predstavnici kompanija prisutnih na konferenciji složili su se da radi volonterskih akcija svojih zaposlenika primjećuju njihovu bolju internu komunikaciju, jačanje timskog duha, komunikacijskih vještina, empatije i unutarnjeg zadovoljstva i motivacije. Istovremeno, korporativno volontiranje zaposlencima uključenih tvrtki donosi i razvoj solidarnosti, humanosti i senzibiliteta za potrebe drugih te potiče zaposlenike na aktivno i odgovorno građanstvo te veću participaciju u društvenim zbivanjima.

 

 

OKRUGLI STOL – VOLONTIRANJE TEMELJENO NA STRUČNIM VJEŠTINAMA

STRUČNE VJEŠTINE U TVRTKAMA KAO POLUGA RAZVOJA CIVILNOG DRUŠTVA

Cilj ovog okruglog stola bio je predstaviti uspješne primjere dugogodišnjih suradnji između tvrtki i udruga koje se temelje na volontiranju pružanjem stručnih usluga kao i prijenosu vještina i znanja. Upravo je to model po kojem se mogu manje tvrtke uključiti u volontiranje i dati vrlo značajne doprinose razvoju zajednice. Na okruglom stolu predstavljena su tri raznovrsna primjera takvih suradnji, a svi sudionici svjedočili su o brojnim dobrobitima koje nastaju na obje strane.

  1. Hauska&Patner + Hrabri telefon
    • Hana Hrpka, ravnateljica Hrabrog telefona
    • Mateja Terek, savjetnica, Hauska i partner
  1. Inchoo d.o.o. + udruga Osijek Software City
    • Zrinka Antolović, članica Upravnog Odbora udruge Osijek Software City
    • Aron Stanić, Voditelj prodaje u Inchoo.d.o.o.
  1. Erste & Steiermaerkische Bank + udruga SOS Dječje selo Hrvatska
    • Ljiljana Varga, Voditeljica odjela za korporativna partnerstva SOS Dječjeg sela
    • Danijela Sobočanec, Ljudski resursi Erste & Steiermaerkische Bank

Hauska i partner podržava Hrabri telefon nešto više od 6 godina. Tijekom tih šest godina većinom su pomagali oko organizacija raznih događanja, poput obljetnica ili drugih događaja Hrabrog telefona vezanih uz specifičnu temu. Podržavali su Hrabri u organizaciji raznih konferencija za medije, ali i u pisanju tekstova za medije, poput poziva i objava. Za aktivnosti koje su uglavnom ad hoc, stalno su dostupni i uskaču kad god treba, kao i savjetom kako iskordinirati aktivnosti prema medijima. Osim takvih zadataka, veću vrijednost u vlastitom doprinosu vide kroz organizaciju i provedbu posebnih radionica za tim Hrabrog – poput medijski trening za tim Hrabrog, javni nastup, komunikacije vještine, interna komunikacija i slično.

Tvrtka Inchoo je, uz još nekoliko osječkih softverskih poduzeća, odlučila (pre)okrenuti trendove i osjećaj beznađa i nemogućnosti zaposlenja u lokalnoj zajednici te dokazati kako, unatoč gospodarskoj situaciji u državi, volja za radom i stručnost imaju perspektivu. Kako bi utjecali na rješavanje uočenih problema zajednice, osnovali su vlastitu udrugu. Udruga Osijek Software City nastala je kao njihov zajednički doprinos razvoju zajednice i stvaranju društva kakvog žele. Zajedničkim naporima za razvoj zajednice dobivaju i direktne pozitivne učinke na poslovanje – kroz postojeće radnike koji šire vlastite kompetencije i postaju stručniji u svojem poslu, mogućnosti zapošljavanja većeg broja kvalitetnih ljudi koji su sudjelovali u različitim edukacijama, do stvaranja partnerskih odnosa između tvrtki članica i novoosnovanih poduzeća. Na konferenciji su predstavili svoju priču i dali drukčiji pogled na korporativno volontiranje u odnosu na velike poslovne subjekte. Najveća je razlika upravo bottom-up pristup koji nije jednostavno preslikati, i koji ne može uroditi plodom u svakom okruženju, no koji ujedno svima koji su aktivno uključeni u rad udruge donosi i vrijednosti na osobnoj razini. Stjecanje novih znanja i vještina, razvoj boljih međuljudskih odnosa, jačanje osjećaja pripadnosti zajednici i djelovanja za njenu dobrobit – sve to dovodi do, posljedično, i veće učinkovitosti i zadovoljstva u svakodnevnom radu.

Erste & Steiermaerkische Bank i udruga SOS Dječje selo Hrvatska imaju višegodišnju suradnju i banka pripada među strateške partnere udruge SOS Dječje selo Hrvatska. Na konferenciji je predstavljena akcija „Korak dalje“, odnosno „Mala škola za život“ koja uključuje druženje s djecom i stručnjacima iz SOS dječjeg sela koja pohađaju završne razrede osnovne škole o njihovim budućim zanimanjima. Djelatnici banke im pričaju o poslovima kojima se bave u tvrtkama članicama Erste grupe u Hrvatskoj i informiraju ih o tome kako bi se oni mogli pripremiti za takva zanimanja. Osim navedenog, djeca imaju priliku vidjeti stvarna radna mjesta i popričati sa zaposlenicima koji rade na njima te obično posjete i poslovnicu banke u Vukovarskoj i vide poslove jedne poslovnice. SOS Dječje selo Hrvatska kroz projekt „Mala škola za život“ djeci prenosi raznolike vještine i znanja koja bi im trebala pomoći u što kvalitetnijoj i sveobuhvatnijoj pripremi za samostalni život.

 

 

PREDSTAVLJANJE NACIONALNE ONLINE PLATFORME HRVATSKA VOLONTIRA

Tvrtka King ICT predstavila je projekt Change Codehackathon – natjecanje u programiranju u trajanju od 24h u kojem sudionici zajedničkim radom pokazuju svoje znanje i snalažljivost u izradi zanimljivih i korisnih rješenja za određeni problem. Timovi (2-5 sudionika) razvijaju aplikacije uz pomoć mentora te na kraju predstavljaju svoja rješenja žiriju kako bi se izabrali najbolji koji osvajaju novčanu nagradu. Tema ovogodišnjeg hackatona bila je razviti programsko rješenje koje će omogućiti ljudima koji mogu i žele pomoći da na jednostavan način pruže tu pomoć onima koja je potrebna. Timovi su radili na razvoju online platforma za manifestaciju Hrvatska volontira.

Na konferenciji su svoja rješenja predstavili tim Dilseksičari, studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva: Livio Benčik, Martin Džida, Mihovil Ilakovac i Pavao Jerebić te tim Sirotilja Valley, studenti Fakulteta organizacije i informatike: Leo Siniša Radošić, Ibrahim Hadžić, Ivan Oršolić i Ivan Bebek, koji su predstavili svoj projekt Volunteering.today for a better tomorrow.

   

 

 

PANEL DISKUSIJA – POZNATE OSOBE VOLONTIRAJU PRUŽAJUĆI SVOJE STRUČNE VJEŠTINE

U sklopu zadnjeg panela, podršku volontiranju su i dala poznata lica – Mario Valentić, Bruno Šimleša, Frano Ridjan i Mario Kovač, koji su pak na temelju svojih stručnih vještina uključeni u razne volonterske aktivnosti.

Mario Valentić, sportski trener, volontira na projektu udruge e-Student”Mozak voli zdravo”. Jedne godine kroz održanu Healthyfit radionicu vježbanja, a drugi put kroz Healthyfit smoothie radionicu. Ujedno je volontirao i za Udrugu Krijesnica.

Bruno Šimleša, sociolog, godinama pruža besplatnu psihološku pomoć oboljelima od raka, ali uz sve svoje aktivnosti, godišnje može pratiti samo nekoliko osoba. Zato  se oduševio kada je saznao da postoji udruga Sve za nju čiji terapeuti pružaju psihološku pomoć tisućama ljudi svake godine. Bilo je logično pomoći im na sve moguće načine – i da lakše javnosti prezentiraju svoj rad, ali i da organiziranjem humanitarne akcije za njih. Osim što nekoliko godina vodi njihove javno-zdravstvene akcije, u posljednjih godinu i pol pokrenuo je tri izazova preko crowdfunding platforme Čini pravu stvar. Prvi je uključivao šišanje na ćelavo, drugi breakdance s braćom Navojec, također na Cvjetnom trgu, a 24.3. 2018. organizirali su Utrku za fajterice na Zrinjevcu u kojoj su sudjelovali oboljeli od raka, ali i cijeli njihov sustav podrške.

Frano Ridjan, voditelj i novinar, sudjelovao je u bezbroj humanitarki, ali izdvaja Vinskom cestom do humanosti i dobrote, Klape pivaju, a pisma liči, Za sindrom Down, Pokaži ljubav projekt RC Zagreb 1242, Čvrste kosti u starosti, Jak kao Jakov, Centar za autizam. U svima je bio ili voditelj ili običan volonter.

Mario Kovač, kazališni i filmski redatelj, putem video snimke pojasnio je kako je i on sam dok je bio mlad putem volontiranja stjecao stručne vještine, a i danas kao profesionalac rado volontira u struci režirajući javna događanja u koja su uključena djeca i mladi. Prepručio je svim volonterima da nastave volontirati jer se volontiranje dugoročno isplati.

   

Osim svojim autoritetima poznatih osoba koje mogu privući pažnju javnosti na određene probleme, rado se odazivaju na volonterske akcije i pomažu svojim profesionalnim vještinama kada vide da mogu pomoći drugima.

 

 

PREDSTAVLJANJE AKADEMIJE POSLOVNIH VJEŠTINA

Margareta Mihalić iz ACT Grupe, prvog hrvatskog konzorcija društvenih poduzeća sa sjedištem u Čakovcu, prestavila je novi projekt razvoja održivog jednogodišnjeg programa edukacije menadžera društvenih poduzeća i neprofitnih organizacija kroz korporativno volontiranje stručnjaka iz korporacija. Ovaj je projekt izvrsna prilika za razvoj višekratnog korporativnog volotiranja temeljenog na stručnim vještinama, s vrlo jasnim dugoročnim učinkom na kvalitetan razvoj neprofitnog sektora i društvenog poduzetništva.

 

 

NAJAVA HRVATSKA VOLONTIRA 2018.

Filmom Hrvatska volontira 2017. zaključen je prvi dio konferencije te su pozvani sudionici da posjete štandove neprofitnih organizacija i ustanova u sklopu Sajma volontiranja i odaberu predstavljene volonterske projekte i akcije pripremane za nacionalnu manifestaciju Hrvatska volontira 2018 koja se provodi od 21.-26. svibnja 2018 u cijeloj Hrvatskoj.

   

 

 

PARALELNE RADIONICE SA SPECIFIČNIM TEMAMA

RADIONICA 1:
PITANJA I IZAZOVI PRI POKRETANJU PROGRAMA KORPORATIVNOG VOLONTIRANJA U TVRTKAMA

Radionica je bila namjenjena sudionicima iz onih tvrtki koje još nemaju programe volontiranja zaposlenika, a planiraju uskoro započeti s korporativnim volontiranjem. Vodile su je Vesna Vrga Perović iz Volonterskog centra Zagreb, Nikolina Bradić Belobrajdić iz INA-e i Iva Turčin iz Vipneta. Sudjelovalo je  7 predstavnika korporativnog sektora (INA, Vipnet. KPMG, PwC, Pevec, Veneto banka, Croatia banka) i 4 predstavnice neprofitnog sektora (VCZ, HCRV, Hrabri telefon, Dom za starije osobe Sveti Josip).

Nakon početnog upoznavanja svih sudionika radionice, raspravljalo se o modelima započinjanja programa volontiranja zaposlenika. Istaknuta su dva osnovna modela:

  1. S volonterskim akcijama se započinje gotovo spontano bez nastojanja da se prvo uspostavi sustav, već se uz suglasnost i često na inicijativu uprave odabere pojedinačni projekt te se pozovu djelatnici da se priključe i volontiraju. Nakon prvog projekta krene i drugi, pa treći. Nakon odrađenog određenog broja volonterskih projekata  volontiranje se ugrađuje u poslovanje organizacije (u pravilnik o radu ili kolektivni ugovor stavljaju se odredbe o slobodnom danu (ili više njih) za volontiranje, osnivaju se volonterski klubovi, organizacija kroz sustav internih komunikacija redovito proslijeđuje pozive na razne volonterske akcije, uz volonterske akcije usklađuje se i sustav donacija, uvodi se sustav praćenja volontiranja zaposlenika, broja akcija i broja volonterskih sati, evaluiraju se učinci volontiranja na poslovanje, međuljudske odnose, produktivnost i u konačnici na percepciju tvrtke u zajednici).
  2. Prije započinjanja programa volontiranja zaposlenika, napravi se priprema cjelokupnog sustava, evaluiraju se već prisutni modeli i primjeri u drugim tvrtkama, pripremi se prijedlog akcija, procedura, godišnji plan i proračun, te se za provedbu traži zeleno svjetlo uprave. Nakon odobrenja kreće se s provedbom volonterskih akcija, mjerenjima učinka do sljedećeg ciklusa.

   

Kako ne postoji univerzalni program volontiranja zaposlenika, svaka organizacija, ukoliko želi njegovati vrednote volonterstva i ugraditi korporativno volontiranje u svoje društveno odgovorno poslovanje, odabire onaj model koji je najbliži uobičajenom poslovanju i koji može najučinkovitije implementirati. Za bilo koju organizaciju koja želi započeti s programom volontiranja sljedi nekoliko preporuka kako započeti:

  1. Web stranice najbiližeg volonterskog centra ili Hrvatskog centra za razvoj volonterstva referentni su izvor informacija o volonterskim projektima i akcijama kao i organizatorima volontiranja. Volonterski centri i inače dobra su početna točka i za savjetovanje o programima volontiranja zaposlenika i za njihov daljnji razvoj.
  2. S pokretanjem programa korporativnog volontiranja treba započeti s voljom i uz podršku uprave te nastojati održati pozitivnu energiju tijekom cijelog procesa dok korporativno volontiranje ne zaživi u organizaciji.
  3. U organizaciji treba omogućiti komunikaciju vezanu uz volontiranje u oba smjera – od strane uprave prema djelatnicima i od strane djelatnika prema upravi.
  4. Preporuka je da volontiranje bude organizirano u sklopu radnog vremena, a svakako mora biti organizirano za treću stranu. Vrijedne akcije bojanja vlastitih ureda i uređenja prostorija za rad vikendima ne spadaju u korporativno volontiranje.
  5. Pri organizaciji volonterskih akcija u poduzeću svakako treba obratiti pažnju da one ne zamjene ‘team building’ akcije i da budu organizirane na čistoj dobroj volji djelatnika. Dobrovoljnost je temelj volonterstva i ukoliko nije u potpunosti primjenjena, već se nametne kao obaveza djelatnicima da sudjeluju u volonterskim akcijama, gube se brojne dobrobiti i za djelatnike i za tvrtku koje iz volonterstva proizlaze.

 

RADIONICA 2:
PITANJA I IZAZOVI ZA ORGANIZATORE VOLONTIRANJA PRI ORGANIZACIJI VOLONTERSKIH AKTIVNOSTI ZA TVRTKE

Druga je radionica bila namjenjena organizatorima volontiranja, a vodila ju je predstavnica Volonterskog centra Zagreb, Mateja Medlobi, uz potporu Udruge MI iz Splita, a trajala je 70 minuta. Na radionici je sudjelovalo 15 osoba, od čega većina predstavnika neprofitnog sektora, njih 12 i 3 predstavnika profitnog sektora. Sudionici su radionicu započeli predstavljanjem sebe i svojih organizacija te iskustva u korporativnom volontiranju dok su potom u manjim grupama identificrali, problematizirali i analizirali glavne prednosti i izazove za organizatore volontiranja u korporativnom volontiranju, a ujedno i dijelili svoja dosadašnja iskustva i potencijale rizike kao i ideje za svladavanje prepreka i uspješan razvoj programa korporativnog volontiranja.

Sudionici radionice su identificirali sljedeće izazove pri organizaciji korporativnog volontiranja:

  • Načini motiviranja zaposlenika iz poslovnog sektora da volontiraju, sa posebnim fokusom na manja i srednja poduzeća
  • Kako privući volontere zaposlenike kada se radi o akcijama i svrhama koje nemaju direktne korisnike; predstavljen primjer volontiranja sa djecom i mladima a za koje postoji najveći interes dok neke druge organizacije koje se ne bave tim pitanjem imaju poteškoće u pronalasku partnera iz profitnog sektora
  • Kako prevladati negativne trendove u gospodarstvu, a koji predstavljaju ograničavajući faktor za razvoj programa korporativnog volontiranja u tvrtkama (posebice u određenim regijama Hrvatske – npr. Slavonija)

Kao potencijalne odgovore na postavljene izazove, sudionici radionice ističu:

  • Širenje utjecaja i suradnje od bližih prema daljima – pristupiti tvrtkama s kojima već imamo neke kontakte, potencijalno slične vrijednosti, djelujemo u istoj regiji i sl.
  • Dostaviti jasne, koncizne i relevantne informacije prilikom poziva na suradnju
  • Pozvati tvrtke da se uključe u rad Udruge na način da ih se pobliže upozna s aktivnostima udruge, npr. pozvati ih na dan otvorenih vrata, Skupštinu i sl.
  • Aktivno zagovarati svoju svrhu i suradnju – produbiti odnose sa tvrtkama sa ciljem uspostavljanja dugoročnih suradnji
  • Vrstu volonterske aktivnosti prilagoditi tvrtkama, a kako bi se postigao zajednički cilj – npr. ukoliko volonteri zaposlenici mogu odvojiti manji dio vremena, organziranu aktivnost vremenski prilagoditi
  • Uključiti partnere iz poslovnog sektora u tijela Udruge – kada postoji dugotrajna suradnja, pozvati ih da se uključe kao članovi Skupština, Upravnog odbora i slično

Nastavno na identificirane izazove, grupa se bavila i prednostima koje korporativno volointiranje donosi organizatorima volontiranja, a isti su mnogobrojni. Na radionici su se identificirale sljedeće prednosti pri organizaciji korporativnog volontiranja:

  • Veća prepoznatljivost organizatora volontiranja
  • Diverzifikacija prighoda/donacija
  • Veći broj (potencijalnih) volontera
  • Svladavanje novih kompetencija
  • Veća vidljivost, a koja vodi do šire mreže kontakata
  • Rušenje predrasuda između sektora
  • Otvaranje mogućnosti mentoriranja od strane profitnog sektora u područjima u kojima je neprofitnim organizacijama potrebna pomoć i/ili podrška
  • Dostupnost specifičnih edukacija od strane profitnog sektora kroz radionice i/ili dugoročne volontere, pr. Savjetovanje u financijskom menadžmentu, revizijama i sl.

Sudionici radionice zaključno su se složili kako je neophodno održavati što češće kontakte između profitnog i neprofitnog sektora te neprestano ulagati vrijeme u međusobnu suradnju, a sa ciljem stvaranja povezane zajednice i efikasne međusektorske suradnje. Dobrobiti su za oba sektora neizmjerne, a kroz pobliže upoznavanja i učestalu suradnju moguće je postići partnerstvo koje vodi do sveobuhvatnog aktivnog rješavanja problema zajednice te stvara živu mrežu koja obuhvaća sve relevantne društvene sektore i dionike.

   

 

 

RADIONICA 3:
„ŠTO NAS SPAJA I RAZDVAJA“ – SLIČNOSTI I RAZLIKE IZMEĐU PROFITNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Radionica je bila namjenjena svima koji planiraju suradnju između profitnih i neprofitnih organizacija ili koji već međusektorski surađuju, a žele prošitriti međusobno razumijevanje i unaprijediti suradnju. Radionicu su vodile Jela Prgić Znika iz Volonterskog centra Zagreb i Mateja Terek iz Hauska i partner agencije.

 

Stereotipi i predrasude o neprofitnom sektoru:

  • Neprestano žicaju
  • Ima ih puno previše
  • Netransparantnost
  • Troše novce
  • Ne plaćaju PDV
  • Skrivene namjere
  • Kradu novac
  • Sektaši
  • Dosadni u svojoj temi
  • Zanose se, dječja posla

Stereotipi i predrasude o profitnom sektoru:

  • Fokusirani na profit
  • Društvena odgovornost – samo na papiru
  • Nema ljudskosti ni empatije, nije im stalo
  • Nemaju vremena i nisu dostupni
  • Imaju novaca
  • Zanima ih promocija
  • Skrivene namjere
  • Neinformiranost
  • Mi radimo sveti posao, a njih zanima samo novac

Problem: prepreke na putu do suradnje:

  • Nerazumjevanje – nepoznavanje jedni drugih
  • Stereotipi i predrasude
  • Različiti motivi
  • Bez volje i odluke vodstva
  • Needuciranost u pojedinim stručnim područjima
  • Ne znaju pristupiti drugoj strani
  • Različite razine kompetencija
  • Ranija loša iskustva
  • Birokracija
  • Kvaliteteta projekta
  • Uspostava kontakta
  • Inertnost
  • Strah
  • Nepovjerenje

Zaključak: kako premostiti prepreke i približiti jedan sektor drugome:

  • Jasno definirati ciljeve suradnje i očekivanja (kod poziva na suradnju i općenito)
  • Otvorenost u komunikaciji
  • Sudjelovanje na danima otvorenih vrata – konferenciji o Korporativnom 😉 – što više zajedničkih događaja
  • Upoznavanje???
  • Transpararentnost i slanje/objava izvještaja / međusobno informiranje o suradnji
  • Spona između potreba / matchiranje potreba
  • Širiti vijesti o dobroj suradnji – isticati primjere dobre prakse
  • Komunikacija – otvorena i jasna
  • Upornost u pristupanju (unatoč neuspjesima)
  • Raditi na vlastitom kvalitetu rada
  • Cjeloživotno učenje – edukacija, informiranost
  • Razmjena iskustava, znanja i vještina
  • Pozitivan stav

   

 

 

SAJAM VOLONTIRANJA

Uz konferencijski dio bio je organiziran i Sajam volontiranja koji je namijenjen povezivanju tvrtki s organizatorima volontiranja. Na Sajmu su neprofitne organizacije prestavile mogućnosti volontiranja i volonterske projekte za zaposlenike privatnog sektora kroz cijelu godinu. Na taj način predstavnici tvrtki mogu upoznati brojne organizatore volontiranja i aktivnosti u kojima mogu volontirati njihovi zaposlenici te se povezati i dogovoriti suradnju. Osim razmjene ‘volonterskih projekata’ u koji se može uključiti poslovni sektor, bile su i predstavljene volonterske akcije povodom nacionalne manifestacije Hrvatska volontira 2018 koja će se održati od 21. do 26. svibnja 2018. na području cijele zemlje.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *