DRUGA KONFERENCIJA O KORPORATIVNOM VOLONTIRANJU

Velik broj predstavnika poslovnog sektora te organizatora volontiranja iz civilnog i javnog sektora iz svih krajeva Hrvatske okupili su se na drugoj hrvatskoj Konferenciji o korporativnom volontiranju i Sajamu volontiranja u prostorijama Hotela Academia.

PRVA KONFERENCIJA O KORPORATIVNOM VOLONTIRANJU

27. travnja 2017. održana je prva hrvatska Konferencija o korporativnom volontiranju i Sajam volontiranja „Korporativno volontiranje - društveno odgovorno poslovanje koje izgrađuje i povezuje tvrtku, zaposlenike i zajednicu“ u prostorima Foruma Zagreb koja je uključila 192 sudionika.

KORPORATIVNO VOLONTIRANJE

Korporativno volontiranje je jedan od novijih oblika društveno odgovornog poslovanja u Hrvatskoj, a podrazumijeva svako poticanje zaposlenika na volontiranje od strane poslodavca koje doprinosi razvoju zajednice.

KORPORATIVNO VOLONTIRANJE INA GRUPE

Osim što je njihov program volontiranja zaposlenika jedan od izvrsnih primjera korporativnog volontiranja
u Hrvatskoj, posvećeni su i širenju korporativnog volontiranja i u drugim hrvatskim tvrtkama.

DRUGA KONFERENCIJA O KORPORATIVNOM VOLONTIRANJU

Korporativno volontiranje - Suradnja za razvoj zajednice

Mjesto: Hotel Academia, Tkalčićeva 88, Zagreb

Vrijeme: utorak, 24. travnja, 2018.

 

Velik broj predstavnika poslovnog sektora te organizatora volontiranja iz civilnog i javnog sektora iz svih krajeva Hrvatske okupili su se na drugoj hrvatskoj Konferenciji o korporativnom volontiranju i Sajamu volontiranja u prostorijama Hotela Academia.

Potaknuti rezultatima prošlogodišnje konferencije Volonterski Centar Zagreb zajedno s partnerima Gradom Zagrebom, Mrežom za razvoj korporativnog volontiranja i Hrvatskim centrom za razvoj volonterstva i ove godine organizirao je Konferenciju i sajam kako bi što veći broj tvrtki upoznali s konceptom korporativnog volontiranja i potaknuli ih na njegovo uvođenje kao dijela društveno odgovornog poslovanja. Istovremeno se na strani organizatora volontiranja promoviraju i potiču volonterski projekti koji uključuju i poslovni sektor te se jačaju kapaciteti organizacija za međusektorsku suradnju čime se izravno doprinosi boljem razumijevanju i povezivanju svih organizacija i zajedničkom humanijem djelovanju u zajednici.

Konferencija pod nazivom „Korporativno volontiranje – suradnja za razvoj zajednice“ usmjerila se na uspješne primjere volontiranja zaposlenika određenih kompanija te volontiranja zaposlenika za udruge i organizacije temeljenog na stručnim vještinama. Program konferencije je donio zanimljiv pregled postojećih praksi u hrvatskim tvrtkama te predstavio modele internih sustava koji podržavaju i olakšavaju volontiranje zaposlenika.

Na konferenciji je sudjelovalo 119 sudionika iz svih sektora - 35 predstavnika tvrtki, 67 predstavnika udruga, 6 predstavnika tijela javne vlasti te 11 pojedinaca poznatih osoba, studenata i medija. Program Konferencije sastojao se od niza prezentacija, okruglih stolova i diskusija, a poslijepodnevni dio Konferencije održan je u obliku radionica sa specifičnim temama za sudionike iz profitnog i neprofitnog sektora. U programu konferencije sudjelovalo je 25 stručnjaka/inja iz neprofitnog i profitnog sektora te javnih osoba.

   

Nakon uvodnih pozdrava Jele Prgić Znika, izvršne direktorice Volonterskog centra Zagreb, te Mateje Petrić, predstavnice Ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, program konferencije započeo je s pregledom razvoja korporativnog volontiranja u Hrvatskoj u zadnjih nekoliko godina. Jela Prgić Znika i Vesna Vrga Perović iz Volonterskog centra Zagreb predstavile su koncept i osnovne modele Korporativnog volontiranja kao i prošle godine osnovanu Mrežu za razvoj korporativnog volontiranja i njene aktivnosti.

   

 

PREDSTAVLJANJE PRIMJERA DOBRE PRAKSE - DOBROBITI ZA TVRTKU I ZAPOSLENIKA

POBOLJŠANJE SUSTAVA INTERNIH KOMUNIKACIJA KROZ VOLONTIRANJE ZAPOSLENIKA

INA, Vipnet i Grawe su u sklopu svojih izlaganja predstavile vlastite prakse korporativnog volontiranja. Imali smo prilike čuti kako su se interno ove tvrtke organizirale i kako uspijevaju volontiranje učiniti sastavnim dijelom svog poslovanja i motivirati zaposlenike da nesebično sudjeluju u brojnim akcijama, te koje su dobrobiti od volotiranja iskusili.

INA, kao jedna od naših najvećih kompanija, slovi kao predvodnica korporativnog volontiranja u Hrvatskoj. Još 2011. godine pokrenula je projekt korporativnog volontiranja svojih zaposlenika i osnovala INA Klub volontera s ciljem dobrovoljnog ulaganja osobnog vremena, truda, znanja i vještina za opću dobrobit. Klub se danas sastoji od više od 1.300 članova, a broj volontera se povećava iz godine u godinu. U proteklih šest godina, 2.035 Ininih volontera sudjelovalo je na 180 volonterskih akcija, a ukupan broj volonterskih sati iznosi 16.280.

INA – Industrija nafte, d.d.

  • Nikolina Bradić Belobrajdić, Korporativne komunikacije
  • Neven-Pavao Poklepović, voditelj INA Kluba volontera
  

Vipnet s druge strane svojom inovativnom platformom „Čini pravu stvar“ kombinira volonterske akcije svojih zaposlenika s humanitarnim i donatorskim djelovanjem svoje organizacije. Jedinstvena, krovna platforma “Čini pravu stvar” pod sloganom “Volontiraj! Educiraj! Recikliraj!” obuhvaća Vipnetov alumni program profesionalnog i poslovnog usavršavanja, namijenjen mladim visokoobrazovanim nezaposlenim ljudima, “zelene” aktivnosti za očuvanje okoliša te po prvi puta i program korporativnog volontiranja.

Vipnet d.o.o.

  • Martina Rizman Matić, direktorica korporativnih komunikacija

Grawe Hrvatska se može podićiti impresivnim postotkom zaposlenika koji volontiraju u raznim akcijama koje tijekom godine provode – njih čak 50%. Pod geslom „Ponosno volontiramo“ zaposlenici okupljeni u timovima svake godine sudjeluju u dobrovoljnim akcijama u kojima za vrijeme radnog vremena uređuju i čiste prostore i okoliš udruga ili ustanova te prirodnih lokaliteta po čitavoj Hrvatskoj. Iz godine u godinu priključuje je se sve veći postotak zaposlenika. U 2017. je u 18 akcija sudjelovalo nešto više od 50% svih zaposlenih (50,37%). U akcijama sudjeluju zaposlenici svih nivoa, uključujući i sve članove uprave.

GRAWE Hrvatska d.d.

  • Iva Naglić Dolić, Voditeljica grupe za korporativno volontiranje
   

Predstavnici kompanija prisutnih na konferenciji složili su se da radi volonterskih akcija svojih zaposlenika primjećuju njihovu bolju internu komunikaciju, jačanje timskog duha, komunikacijskih vještina, empatije i unutarnjeg zadovoljstva i motivacije. Istovremeno, korporativno volontiranje zaposlencima uključenih tvrtki donosi i razvoj solidarnosti, humanosti i senzibiliteta za potrebe drugih te potiče zaposlenike na aktivno i odgovorno građanstvo te veću participaciju u društvenim zbivanjima.

 

 

OKRUGLI STOL - VOLONTIRANJE TEMELJENO NA STRUČNIM VJEŠTINAMA

STRUČNE VJEŠTINE U TVRTKAMA KAO POLUGA RAZVOJA CIVILNOG DRUŠTVA

Cilj ovog okruglog stola bio je predstaviti uspješne primjere dugogodišnjih suradnji između tvrtki i udruga koje se temelje na volontiranju pružanjem stručnih usluga kao i prijenosu vještina i znanja. Upravo je to model po kojem se mogu manje tvrtke uključiti u volontiranje i dati vrlo značajne doprinose razvoju zajednice. Na okruglom stolu predstavljena su tri raznovrsna primjera takvih suradnji, a svi sudionici svjedočili su o brojnim dobrobitima koje nastaju na obje strane.

  1. Hauska&Patner + Hrabri telefon
    • Hana Hrpka, ravnateljica Hrabrog telefona
    • Mateja Terek, savjetnica, Hauska i partner
  1. Inchoo d.o.o. + udruga Osijek Software City
    • Zrinka Antolović, članica Upravnog Odbora udruge Osijek Software City
    • Aron Stanić, Voditelj prodaje u Inchoo.d.o.o.
  1. Erste & Steiermaerkische Bank + udruga SOS Dječje selo Hrvatska
    • Ljiljana Varga, Voditeljica odjela za korporativna partnerstva SOS Dječjeg sela
    • Danijela Sobočanec, Ljudski resursi Erste & Steiermaerkische Bank

Hauska i partner podržava Hrabri telefon nešto više od 6 godina. Tijekom tih šest godina većinom su pomagali oko organizacija raznih događanja, poput obljetnica ili drugih događaja Hrabrog telefona vezanih uz specifičnu temu. Podržavali su Hrabri u organizaciji raznih konferencija za medije, ali i u pisanju tekstova za medije, poput poziva i objava. Za aktivnosti koje su uglavnom ad hoc, stalno su dostupni i uskaču kad god treba, kao i savjetom kako iskordinirati aktivnosti prema medijima. Osim takvih zadataka, veću vrijednost u vlastitom doprinosu vide kroz organizaciju i provedbu posebnih radionica za tim Hrabrog – poput medijski trening za tim Hrabrog, javni nastup, komunikacije vještine, interna komunikacija i slično.

 

Tvrtka Inchoo je, uz još nekoliko osječkih softverskih poduzeća, odlučila (pre)okrenuti trendove i osjećaj beznađa i nemogućnosti zaposlenja u lokalnoj zajednici te dokazati kako, unatoč gospodarskoj situaciji u državi, volja za radom i stručnost imaju perspektivu. Kako bi utjecali na rješavanje uočenih problema zajednice, osnovali su vlastitu udrugu. Udruga Osijek Software City nastala je kao njihov zajednički doprinos razvoju zajednice i stvaranju društva kakvog žele. Zajedničkim naporima za razvoj zajednice dobivaju i direktne pozitivne učinke na poslovanje – kroz postojeće radnike koji šire vlastite kompetencije i postaju stručniji u svojem poslu, mogućnosti zapošljavanja većeg broja kvalitetnih ljudi koji su sudjelovali u različitim edukacijama, do stvaranja partnerskih odnosa između tvrtki članica i novoosnovanih poduzeća. Na konferenciji su predstavili svoju priču i dali drukčiji pogled na korporativno volontiranje u odnosu na velike poslovne subjekte. Najveća je razlika upravo bottom-up pristup koji nije jednostavno preslikati, i koji ne može uroditi plodom u svakom okruženju, no koji ujedno svima koji su aktivno uključeni u rad udruge donosi i vrijednosti na osobnoj razini. Stjecanje novih znanja i vještina, razvoj boljih međuljudskih odnosa, jačanje osjećaja pripadnosti zajednici i djelovanja za njenu dobrobit – sve to dovodi do, posljedično, i veće učinkovitosti i zadovoljstva u svakodnevnom radu.

 

 

Erste & Steiermaerkische Bank i udruga SOS Dječje selo Hrvatska imaju višegodišnju suradnju i banka pripada među strateške partnere udruge SOS Dječje selo Hrvatska. Na konferenciji je predstavljena akcija „Korak dalje“, odnosno „Mala škola za život“ koja uključuje druženje s djecom i stručnjacima iz SOS dječjeg sela koja pohađaju završne razrede osnovne škole o njihovim budućim zanimanjima. Djelatnici banke im pričaju o poslovima kojima se bave u tvrtkama članicama Erste grupe u Hrvatskoj i informiraju ih o tome kako bi se oni mogli pripremiti za takva zanimanja. Osim navedenog, djeca imaju priliku vidjeti stvarna radna mjesta i popričati sa zaposlenicima koji rade na njima te obično posjete i poslovnicu banke u Vukovarskoj i vide poslove jedne poslovnice. SOS Dječje selo Hrvatska kroz projekt „Mala škola za život“ djeci prenosi raznolike vještine i znanja koja bi im trebala pomoći u što kvalitetnijoj i sveobuhvatnijoj pripremi za samostalni život.

 

 

PREDSTAVLJANJE NACIONALNE ONLINE PLATFORME HRVATSKA VOLONTIRA

Tvrtka King ICT predstavila je projekt Change Codehackathon - natjecanje u programiranju u trajanju od 24h u kojem sudionici zajedničkim radom pokazuju svoje znanje i snalažljivost u izradi zanimljivih i korisnih rješenja za određeni problem. Timovi (2-5 sudionika) razvijaju aplikacije uz pomoć mentora te na kraju predstavljaju svoja rješenja žiriju kako bi se izabrali najbolji koji osvajaju novčanu nagradu. Tema ovogodišnjeg hackatona bila je razviti programsko rješenje koje će omogućiti ljudima koji mogu i žele pomoći da na jednostavan način pruže tu pomoć onima koja je potrebna. Timovi su radili na razvoju online platforma za manifestaciju Hrvatska volontira.

Na konferenciji su svoja rješenja predstavili tim Dilseksičari, studenti Fakulteta elektrotehnike i računarstva: Livio Benčik, Martin Džida, Mihovil Ilakovac i Pavao Jerebić te tim Sirotilja Valley, studenti Fakulteta organizacije i informatike: Leo Siniša Radošić, Ibrahim Hadžić, Ivan Oršolić i Ivan Bebek, koji su predstavili svoj projekt Volunteering.today for a better tomorrow.

     

 

PANEL DISKUSIJA – POZNATE OSOBE VOLONTIRAJU PRUŽAJUĆI SVOJE STRUČNE VJEŠTINE

U sklopu zadnjeg panela, podršku volontiranju su i dala poznata lica - Mario Valentić, Bruno Šimleša, Frano Ridjan i Mario Kovač, koji su pak na temelju svojih stručnih vještina uključeni u razne volonterske aktivnosti.

Mario Valentić, sportski trener, volontira na projektu udruge e-Student"Mozak voli zdravo". Jedne godine kroz održanu Healthyfit radionicu vježbanja, a drugi put kroz Healthyfit smoothie radionicu. Ujedno je volontirao i za Udrugu Krijesnica.

Bruno Šimleša, sociolog, godinama pruža besplatnu psihološku pomoć oboljelima od raka, ali uz sve svoje aktivnosti, godišnje može pratiti samo nekoliko osoba. Zato  se oduševio kada je saznao da postoji udruga Sve za nju čiji terapeuti pružaju psihološku pomoć tisućama ljudi svake godine. Bilo je logično pomoći im na sve moguće načine - i da lakše javnosti prezentiraju svoj rad, ali i da organiziranjem humanitarne akcije za njih. Osim što nekoliko godina vodi njihove javno-zdravstvene akcije, u posljednjih godinu i pol pokrenuo je tri izazova preko crowdfunding platforme Čini pravu stvar. Prvi je uključivao šišanje na ćelavo, drugi breakdance s braćom Navojec, također na Cvjetnom trgu, a 24.3. 2018. organizirali su Utrku za fajterice na Zrinjevcu u kojoj su sudjelovali oboljeli od raka, ali i cijeli njihov sustav podrške.

Frano Ridjan, voditelj i novinar, sudjelovao je u bezbroj humanitarki, ali izdvaja Vinskom cestom do humanosti i dobrote, Klape pivaju, a pisma liči, Za sindrom Down, Pokaži ljubav projekt RC Zagreb 1242, Čvrste kosti u starosti, Jak kao Jakov, Centar za autizam. U svima je bio ili voditelj ili običan volonter.

Mario Kovač, kazališni i filmski redatelj, putem video snimke pojasnio je kako je i on sam dok je bio mlad putem volontiranja stjecao stručne vještine, a i danas kao profesionalac rado volontira u struci režirajući javna događanja u koja su uključena djeca i mladi. Prepručio je svim volonterima da nastave volontirati jer se volontiranje dugoročno isplati.

   

Osim svojim autoritetima poznatih osoba koje mogu privući pažnju javnosti na određene probleme, rado se odazivaju na volonterske akcije i pomažu svojim profesionalnim vještinama kada vide da mogu pomoći drugima.

 

 

PREDSTAVLJANJE AKADEMIJE POSLOVNIH VJEŠTINA

Margareta Mihalić iz ACT Grupe, prvog hrvatskog konzorcija društvenih poduzeća sa sjedištem u Čakovcu, prestavila je novi projekt razvoja održivog jednogodišnjeg programa edukacije menadžera društvenih poduzeća i neprofitnih organizacija kroz korporativno volontiranje stručnjaka iz korporacija. Ovaj je projekt izvrsna prilika za razvoj višekratnog korporativnog volotiranja temeljenog na stručnim vještinama, s vrlo jasnim dugoročnim učinkom na kvalitetan razvoj neprofitnog sektora i društvenog poduzetništva.

 

 

NAJAVA HRVATSKA VOLONTIRA 2018.

Filmom Hrvatska volontira 2017. zaključen je prvi dio konferencije te su pozvani sudionici da posjete štandove neprofitnih organizacija i ustanova u sklopu Sajma volontiranja i odaberu predstavljene volonterske projekte i akcije pripremane za nacionalnu manifestaciju Hrvatska volontira 2018 koja se provodi od 21.-26. svibnja 2018 u cijeloj Hrvatskoj.

     

 

PARALELNE RADIONICE SA SPECIFIČNIM TEMAMA

RADIONICA 1: PITANJA I IZAZOVI PRI POKRETANJU PROGRAMA KORPORATIVNOG VOLONTIRANJA U TVRTKAMA

Radionica je bila namjenjena sudionicima iz onih tvrtki koje još nemaju programe volontiranja zaposlenika, a planiraju uskoro započeti s korporativnim volontiranjem. Vodile su je Vesna Vrga Perović iz Volonterskog centra Zagreb, Nikolina Bradić Belobrajdić iz INA-e i Iva Turčin iz Vipneta. Sudjelovalo je  7 predstavnika korporativnog sektora (INA, Vipnet. KPMG, PwC, Pevec, Veneto banka, Croatia banka) i 4 predstavnice neprofitnog sektora (VCZ, HCRV, Hrabri telefon, Dom za starije osobe Sveti Josip).

Nakon početnog upoznavanja svih sudionika radionice, raspravljalo se o modelima započinjanja programa volontiranja zaposlenika. Istaknuta su dva osnovna modela:

  1. S volonterskim akcijama se započinje gotovo spontano bez nastojanja da se prvo uspostavi sustav, već se uz suglasnost i često na inicijativu uprave odabere pojedinačni projekt te se pozovu djelatnici da se priključe i volontiraju. Nakon prvog projekta krene i drugi, pa treći. Nakon odrađenog određenog broja volonterskih projekata  volontiranje se ugrađuje u poslovanje organizacije (u pravilnik o radu ili kolektivni ugovor stavljaju se odredbe o slobodnom danu (ili više njih) za volontiranje, osnivaju se volonterski klubovi, organizacija kroz sustav internih komunikacija redovito proslijeđuje pozive na razne volonterske akcije, uz volonterske akcije usklađuje se i sustav donacija, uvodi se sustav praćenja volontiranja zaposlenika, broja akcija i broja volonterskih sati, evaluiraju se učinci volontiranja na poslovanje, međuljudske odnose, produktivnost i u konačnici na percepciju tvrtke u zajednici).
  2. Prije započinjanja programa volontiranja zaposlenika, napravi se priprema cjelokupnog sustava, evaluiraju se već prisutni modeli i primjeri u drugim tvrtkama, pripremi se prijedlog akcija, procedura, godišnji plan i proračun, te se za provedbu traži zeleno svjetlo uprave. Nakon odobrenja kreće se s provedbom volonterskih akcija, mjerenjima učinka do sljedećeg ciklusa.
   

Kako ne postoji univerzalni program volontiranja zaposlenika, svaka organizacija, ukoliko želi njegovati vrednote volonterstva i ugraditi korporativno volontiranje u svoje društveno odgovorno poslovanje, odabire onaj model koji je najbliži uobičajenom poslovanju i koji može najučinkovitije implementirati. Za bilo koju organizaciju koja želi započeti s programom volontiranja sljedi nekoliko preporuka kako započeti:

  1. Web stranice najbiližeg volonterskog centra ili Hrvatskog centra za razvoj volonterstva referentni su izvor informacija o volonterskim projektima i akcijama kao i organizatorima volontiranja. Volonterski centri i inače dobra su početna točka i za savjetovanje o programima volontiranja zaposlenika i za njihov daljnji razvoj.
  2. S pokretanjem programa korporativnog volontiranja treba započeti s voljom i uz podršku uprave te nastojati održati pozitivnu energiju tijekom cijelog procesa dok korporativno volontiranje ne zaživi u organizaciji.
  3. U organizaciji treba omogućiti komunikaciju vezanu uz volontiranje u oba smjera – od strane uprave prema djelatnicima i od strane djelatnika prema upravi.
  4. Preporuka je da volontiranje bude organizirano u sklopu radnog vremena, a svakako mora biti organizirano za treću stranu. Vrijedne akcije bojanja vlastitih ureda i uređenja prostorija za rad vikendima ne spadaju u korporativno volontiranje.
  5. Pri organizaciji volonterskih akcija u poduzeću svakako treba obratiti pažnju da one ne zamjene 'team building' akcije i da budu organizirane na čistoj dobroj volji djelatnika. Dobrovoljnost je temelj volonterstva i ukoliko nije u potpunosti primjenjena, već se nametne kao obaveza djelatnicima da sudjeluju u volonterskim akcijama, gube se brojne dobrobiti i za djelatnike i za tvrtku koje iz volonterstva proizlaze.
 

RADIONICA 2: PITANJA I IZAZOVI ZA ORGANIZATORE VOLONTIRANJA PRI ORGANIZACIJI VOLONTERSKIH AKTIVNOSTI ZA TVRTKE

Druga je radionica bila namjenjena organizatorima volontiranja, a vodila ju je predstavnica Volonterskog centra Zagreb, Mateja Medlobi, uz potporu Udruge MI iz Splita, a trajala je 70 minuta. Na radionici je sudjelovalo 15 osoba, od čega većina predstavnika neprofitnog sektora, njih 12 i 3 predstavnika profitnog sektora. Sudionici su radionicu započeli predstavljanjem sebe i svojih organizacija te iskustva u korporativnom volontiranju dok su potom u manjim grupama identificrali, problematizirali i analizirali glavne prednosti i izazove za organizatore volontiranja u korporativnom volontiranju, a ujedno i dijelili svoja dosadašnja iskustva i potencijale rizike kao i ideje za svladavanje prepreka i uspješan razvoj programa korporativnog volontiranja.

Sudionici radionice su identificirali sljedeće izazove pri organizaciji korporativnog volontiranja:

  • Načini motiviranja zaposlenika iz poslovnog sektora da volontiraju, sa posebnim fokusom na manja i srednja poduzeća
  • Kako privući volontere zaposlenike kada se radi o akcijama i svrhama koje nemaju direktne korisnike; predstavljen primjer volontiranja sa djecom i mladima a za koje postoji najveći interes dok neke druge organizacije koje se ne bave tim pitanjem imaju poteškoće u pronalasku partnera iz profitnog sektora
  • Kako prevladati negativne trendove u gospodarstvu, a koji predstavljaju ograničavajući faktor za razvoj programa korporativnog volontiranja u tvrtkama (posebice u određenim regijama Hrvatske – npr. Slavonija)

Kao potencijalne odgovore na postavljene izazove, sudionici radionice ističu:

  • Širenje utjecaja i suradnje od bližih prema daljima – pristupiti tvrtkama s kojima već imamo neke kontakte, potencijalno slične vrijednosti, djelujemo u istoj regiji i sl.
  • Dostaviti jasne, koncizne i relevantne informacije prilikom poziva na suradnju
  • Pozvati tvrtke da se uključe u rad Udruge na način da ih se pobliže upozna s aktivnostima udruge, npr. pozvati ih na dan otvorenih vrata, Skupštinu i sl.
  • Aktivno zagovarati svoju svrhu i suradnju – produbiti odnose sa tvrtkama sa ciljem uspostavljanja dugoročnih suradnji
  • Vrstu volonterske aktivnosti prilagoditi tvrtkama, a kako bi se postigao zajednički cilj – npr. ukoliko volonteri zaposlenici mogu odvojiti manji dio vremena, organziranu aktivnost vremenski prilagoditi
  • Uključiti partnere iz poslovnog sektora u tijela Udruge – kada postoji dugotrajna suradnja, pozvati ih da se uključe kao članovi Skupština, Upravnog odbora i slično

Nastavno na identificirane izazove, grupa se bavila i prednostima koje korporativno volointiranje donosi organizatorima volontiranja, a isti su mnogobrojni. Na radionici su se identificirale sljedeće prednosti pri organizaciji korporativnog volontiranja:

  • Veća prepoznatljivost organizatora volontiranja
  • Diverzifikacija prighoda/donacija
  • Veći broj (potencijalnih) volontera
  • Svladavanje novih kompetencija
  • Veća vidljivost, a koja vodi do šire mreže kontakata
  • Rušenje predrasuda između sektora
  • Otvaranje mogućnosti mentoriranja od strane profitnog sektora u područjima u kojima je neprofitnim organizacijama potrebna pomoć i/ili podrška
  • Dostupnost specifičnih edukacija od strane profitnog sektora kroz radionice i/ili dugoročne volontere, pr. Savjetovanje u financijskom menadžmentu, revizijama i sl.

Sudionici radionice zaključno su se složili kako je neophodno održavati što češće kontakte između profitnog i neprofitnog sektora te neprestano ulagati vrijeme u međusobnu suradnju, a sa ciljem stvaranja povezane zajednice i efikasne međusektorske suradnje. Dobrobiti su za oba sektora neizmjerne, a kroz pobliže upoznavanja i učestalu suradnju moguće je postići partnerstvo koje vodi do sveobuhvatnog aktivnog rješavanja problema zajednice te stvara živu mrežu koja obuhvaća sve relevantne društvene sektore i dionike.

     

 

RADIONICA 3: „ŠTO NAS SPAJA I RAZDVAJA“ – SLIČNOSTI I RAZLIKE IZMEĐU PROFITNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

Radionica je bila namjenjena svima koji planiraju suradnju između profitnih i neprofitnih organizacija ili koji već međusektorski surađuju, a žele prošitriti međusobno razumijevanje i unaprijediti suradnju. Radionicu su vodile Jela Prgić Znika iz Volonterskog centra Zagreb i Mateja Terek iz Hauska i partner agencije.

 

Stereotipi i predrasude o neprofitnom sektoru:

  • Neprestano žicaju
  • Ima ih puno previše
  • Netransparantnost
  • Troše novce
  • Ne plaćaju PDV
  • Skrivene namjere
  • Kradu novac
  • Sektaši
  • Dosadni u svojoj temi
  • Zanose se, dječja posla

Stereotipi i predrasude o profitnom sektoru:

  • Fokusirani na profit
  • Društvena odgovornost – samo na papiru
  • Nema ljudskosti ni empatije, nije im stalo
  • Nemaju vremena i nisu dostupni
  • Imaju novaca
  • Zanima ih promocija
  • Skrivene namjere
  • Neinformiranost
  • Mi radimo sveti posao, a njih zanima samo novac

Problem: prepreke na putu do suradnje:

  • Nerazumjevanje – nepoznavanje jedni drugih
  • Stereotipi i predrasude
  • Različiti motivi
  • Bez volje i odluke vodstva
  • Needuciranost u pojedinim stručnim područjima
  • Ne znaju pristupiti drugoj strani
  • Različite razine kompetencija
  • Ranija loša iskustva
  • Birokracija
  • Kvaliteteta projekta
  • Uspostava kontakta
  • Inertnost
  • Strah
  • Nepovjerenje

Zaključak: kako premostiti prepreke i približiti jedan sektor drugome:

  • Jasno definirati ciljeve suradnje i očekivanja (kod poziva na suradnju i općenito)
  • Otvorenost u komunikaciji
  • Sudjelovanje na danima otvorenih vrata – konferenciji o Korporativnom ;) – što više zajedničkih događaja
  • Upoznavanje???
  • Transpararentnost i slanje/objava izvještaja / međusobno informiranje o suradnji
  • Spona između potreba / matchiranje potreba
  • Širiti vijesti o dobroj suradnji - isticati primjere dobre prakse
  • Komunikacija – otvorena i jasna
  • Upornost u pristupanju (unatoč neuspjesima)
  • Raditi na vlastitom kvalitetu rada
  • Cjeloživotno učenje – edukacija, informiranost
  • Razmjena iskustava, znanja i vještina
  • Pozitivan stav
     

 

SAJAM VOLONTIRANJA

Uz konferencijski dio bio je organiziran i Sajam volontiranja koji je namijenjen povezivanju tvrtki s organizatorima volontiranja. Na Sajmu su neprofitne organizacije prestavile mogućnosti volontiranja i volonterske projekte za zaposlenike privatnog sektora kroz cijelu godinu. Na taj način predstavnici tvrtki mogu upoznati brojne organizatore volontiranja i aktivnosti u kojima mogu volontirati njihovi zaposlenici te se povezati i dogovoriti suradnju. Osim razmjene 'volonterskih projekata' u koji se može uključiti poslovni sektor, bile su i predstavljene volonterske akcije povodom nacionalne manifestacije Hrvatska volontira 2018 koja će se održati od 21. do 26. svibnja 2018. na području cijele zemlje.

PRVA KONFERENCIJA O KORPORATIVNOM VOLONTIRANJU

Korporativno volontiranje Društveno odgovorno poslovanje koje izgrađuje i povezuje tvrtku, zaposlenike i zajednicu

Mjesto: Zagreb Forum, Radnička 50, 10000 Zagreb

Vrijeme: Četvrtak, 27. travnja 2017.

 

27. travnja 2017. održana je prva hrvatska Konferencija o korporativnom volontiranju i Sajam volontiranja „Korporativno volontiranje - društveno odgovorno poslovanje koje izgrađuje i povezuje tvrtku, zaposlenike i zajednicu“ u prostorima Foruma Zagreb koja je uključila 192 sudionika. Sudionici su bili iz svih sektora - 129 sudionika iz 62 nevladine organizacije, 58 sudionika iz 38 tvrtki te 5 dodatnih osoba iz javnog sektora koje su ili sudjelovale u programu ili bile dio zainteresirane javnosti. Program Konferencije sastojao se od niza prezentacija, okruglih stolova i diskusija, a u njega su uvrštene tvrtke (INA, VIPnet, dm – drogerie markt, Splitska banka, Phillip Morris Zagreb, IMAGO) i neprofitne organizacije (Udruga Pobjede Osijek, Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska, Impact HUB Zagreb, Hrabri telefon) s iskustvom korporativnog volontiranja te predstavnici VCZ-a i partnerskih organizacija. U programu konferencije sudjelovalo je preko 19 stručnjaka/inja iz neprofitnog i profitnog sektora.

Od pratećih materijala konferencije pripremljeni su Priručnik o korporativnom volontiranju,  koji je bogat raznim primjerima i praksama, daje pregled pojavnih oblika korporativnog volontiranja u Hrvatskoj i svijetu te nudi smjernice za daljnje razvoje volonterskih programa u organizacijama te Katalog volonterskih projekata, s više od 40 predstavljenih udruga i preko 100 raspisanih volonterskih projekata namjenjenih korporativnom sektoru.

Okrugli stol „Postojeće prakse – izazovi i preporuke za snažniji razvoj korporativnog volontiranja“

Pregled situacije u Hrvatskoj:
  • razvoj korporativnog volontiranja započeo je intenzivnije u posljednjih 5 do 6 godina, uglavnom potaknut 2011. – Europskom godinom volontiranja, 2015. g. potpisivanjem Povelje o priznavanju kompetencija stečenih kroz volontiranje te godišnjom nacionalnom manifestacijom „Hrvatska volontira“.
  • iz izlaganja predstavnika tvrtki vidljivo je kako je većina svoj razvoj ovog područja započela putem dodjele donacija i sponzorstava organizacijama civilnoga društva, a kasnije i kroz uključivanje zaposlenika u volonterske aktivnosti u zajednici.
  • u razvoj korporativnog volontiranja, slično kao i u ostalim dijelovima Europe, u Hrvatskoj su uglavnom uključene velike nacionalne tvrtke/kompanije.
  • mnoge od njih započele su na inicijativu visokog menadžmenta, ali postoje i primjeri gdje je inicijativa krenula od samih zaposlenika.
  • korporativno volontiranje u Hrvatskoj uglavnom podrazumijeva kratkoročne team-building aktivnosti, dok su neke tvrtke orijentirane i na „stručno volontiranje“ (volontiranje temeljeno na vještinama zaposlenika koje je u Europi već prepoznato kao oblik dugoročnog angažmana zaposlenika).
  • od dobrobiti korporativnog volontiranja, tvrtke najviše prepoznaju dobrobiti za zaposlenike (osnaženost, osobni razvoj i razvoj osobnih kompetencija, razumijevanje za probleme i povezanost sa zajednicom). Gotovo podjednako su prepoznate i dobrobiti za zajednicu dok se pokazalo kako tvrtke još uvijek nisu svjesne svih dobrobiti za tvrtke same i potencijala koje korporativno volontiranje ima za razvoj tvrtke, posebice u dijelu utjecaja na njihovo poslovanje i upravljanje rizicima.
Preporuke:
  • uvesti korporativno volontiranje kao uobičajenu praksu;
  • dokumentirati i promovirati primjere dobre prakse (posebice putem reklamnih kampanja kojima se mogu komunicirati dobrobiti i utjecaj korporativnog volontiranja na zajednicu);
  • nastaviti s umrežavanjem tvrtki i poticanjem aktivnosti kroz Mrežu za razvoj korporativnog volontiranja;
  • različitim metodama motivirati zaposlenike na volontiranje (npr. VIP-ov primjer „volonterske kave“ gdje kolege jedni s drugima razmjenjuju svoja volonterska iskustva i potiču se međusobno na volontiranje);
  • kontinuirano pronalaziti nove izazove i prilike za uključivanje tvrtki u zajednicu.
  • volontiranjem svi postajemo bolji ljudi i kroz volontiranje se razbijaju barijere i predrasude
  • UN partnerstvo i suradnja – global impact goals
  Okrugli stol „Kako stvoriti kvalitetne i kreativne volonterske projekte“

Što je bitno za primanje volontera zaposlenika:

  • partnerski odnos tvrtka – organizator volontiranja
  • kontinuirana partnerska podrška
  • uspostavljena međusobna jasna očekivanja (kako bi se ostvario cilj – ostvareni rezultati, a korisnici i volonteri zadovoljni)
  • imati podršku menadžmenta tvrtke
 

Dobrobiti volonterskih projekata za volontere zaposlenike:

  • umrežavanje
  • stvaranje novih poslovnih kontakata, širenje mreže djelovanja
  • približavanje poslovnog sektora civilnome i obratno (smanjenje razlika)
  • senzibilizacija šire javnosti
 

Potrebe na nacionalnoj razini:

  • uspostavljanje ujednačenih struktura i standarda za korporativno volontiranje
  • uspostavljanje komunikacijskog kanala između civilnog i poslovnog sektora (Mreža za razvoj korporativnog volontiranja)
  • kontinuirana podrška za tvrtke od strane volonterskih centara
Na kraju same konferencije prepoznata je potreba da se ovakvi skupovi redovito održavaju (najmanje jednom godišnje) te da se međusobno povezuju organizatori volontiranja, volonteri i tvrtke koje promoviraju volonterstvo među svojim zaposlenicima u sklopu svog društvenog odgovornog djelovanja u zajednici.  

Program konferencije možete preuzeti OVDJE.

KORPORATIVNO VOLONTIRANJE

Korporativno volontiranje je oblik društveno odgovornog poslovanja i podrazumijeva svako poticanje zaposlenika na volontiranje od strane poslodavca koje pomaže neprofitnom sektoru i doprinosi razvoju zajednice. Kao takvo, može se odvijati unutar ili izvan radnog vremena.

Prema istraživanju koje je VCZ proveo tijekom studenog i prosinca 2016. godine među 50 tvrtki kao GLAVNE DOBROBITI od volontiranja zaposlenika za TVRTKU, ZAPOSLENIKE I ŠIRU ZAJEDNICU sudionici su prepoznali u najvećoj mjeri:

  • jačanje timskog duha unutar poduzeća i razvoj međuljudskih odnosa
  • jačanje povjerenja zajednice u poduzeće i bolji imidž
  • jačanje komunikacijskih vještina i empatije i jačanje unutarnjeg zadovoljstva i motivacije
  • dobrobiti navodi se razvoj solidarnosti, humanosti i senzibiliteta za potrebe drugih
  • aktivno i odgovorno građanstvo i veća participacija u društvenim zbivanjima

Uspješni volonterski program zaposlenika bazira se na ostvarivanju dobrobiti / vrijednosti za sve uključene dionike na način da:

  • podupire ciljeve i vrijednosti TVRTKE
  • je usklađen sa interesima ZAPOSLENIKA
  • doprinosi rješavanju stvarnih potreba u ZAJEDNICI

Modeli korporativnog volontiranja

  • Izvan-organizacijsko volontiranje odnosi se na volontiranje zaposlenika sukladno vlastitom interesu, inicijativi i slobodnom vremenu, a eventualni dogovori događaju se kroz suradnju na poslu
  • Inter-organizacijsko volontiranje podrazumijeva da zaposlenici biraju aktivnosti i udruge / organizacije samostalno, a poslodavac ih u tome podupire.
  • Intra-organizacijsko volontiranje odnosi se na proaktivno razvijanje strateških prilika za volontiranje zaposlenika od strane tvrtke.

Po svom trajanju i učestalosti razlikujemo:

  • Jednokratno volontiranje – u volonterskim akcijama ili drugim jednokratnim događanjima
  • Višekratno volontiranje – u nekoliko navrata, a minimalno 30 sati u razdoblju od tjedan dana do 3 mjeseca ili povremena pomoć tijekom godine po potrebi
  • Dugoročno volontiranje – na tjednoj osnovi, u razdoblju od minimalno 3 mjeseca
  • Kontinuirano/rotirajuće volontiranje u kojima se izmjenjuju timovi zaposlenika

Na svim vrstama projekata volonteri zaposlenici mogu volontirati pružajući usluge nevezane uz stručna znanja i vještine, a mogu volontirati pružajući i prenoseći upravo ta stručna znanja i ekspertizu povezanu s angažmanom u tvrtki  (volontiranje bazirano na stručnim vještinama).

U nastavku je dan kratak opis različitih modela timskog i individualnog volontiranja, kako se korporativno volontiranje uklapa u vaše društveno odgovorno poslovanje te opis uloge Volonterskog centra Zagreb u razvoju korporativnog volontiranja.

TIMSKO VOLONTIRANJE

Timsko volontiranje donosi brojne dobrobiti, a ponajviše jačanje timskog duha i razvoj međuljudskih odnosa unutar poduzeća, veliku vidljivost u zajednici i promociju tvrtke, a čime se onda jača povjerenja zajednice u poduzeće i bolji imidž tvrtke. Također, višekratno i dugoročno volontiranje timova može iznimno doprinijeti razvoju neprofitnih organizacija i zajednice u cjelini.

Timsko volontiranje se može organizirati na sljedeće načine:

  1. Jednokratne volonterske akcije - volontiranje timova zaposlenika (manjih ili većih) više puta tijekom godine u različitim NPO-ima.
  2. Nacionalne/globalne akcije za veće timove zaposlenika jednom godišnje
  3. Višekratno ili dugoročno volontiranje tima zaposlenika (3-4 osobe ili više) u NPO-ima
  4. Kontinuirano rotiranje zaposlenika u jednom NPO-u na istom projektu, u manjim timovima

Razvijeni oblici volonterskih programa unutar tvrtke imaju uspostavljene volonterske klubove zaposlenika. Volonterski klubovi omogućuju većem broju zaposlenika da se u timovima redovito i aktivno uključe u volontiranje, da prijave vlastite volonterske projekte i pritom dobiju financijsku i organizacijsku podršku od tvrtke.

Modeli jednokratnih akcija su obično jednodnevni projekti u kojima može zajednički volontirati veći broj zaposlenika. Tvrtke sve češće koriste volonterske akcije u svrhu razvoja timskog duha i međuljudskih odnosa umjesto uobičajenih team-buildinga. Ovakve akcije su snažan mehanizam povezivanja i umrežavanja zaposlenika-volontera, drugih građana, NPO-o, korisnika i drugih dionika u zajednici. Također, obilježja većih volonterskih akcija su ostvarivanje ciljeva i rješavanje konkretnih potreba u vrlo kratkom roku, brza i velika vidljivost rezultata te visoku vidljivost u zajednici i u medijima.

Nacionalne/globalne manifestacije i akcije okupljaju velik broj volontera iz različitih sektora i područja rada. Mogu biti organizirane od strane volonterskih centara i drugih udruga (npr. Hrvatska volontira, Međunarodni dan mira i međunarodni dan volontera) te se tvrtka može priključiti sa volontiranjem svojih zaposlenika. Također, veća tvrtka može samostalno potaknuti te u suradnji s drugim NPO-ima  organizirati akcije u svojim podružnicama diljem Hrvatske u kojima će sudjelovati većina zaposlenika. Na taj način se promovira volontiranje kao vrijednost i razvija kultura volontiranja na razini cijele tvrtke.

Model višekratnog ili dugoročnog volontiranja tima zaposlenika podrazumijeva da se više zaposlenika iz tvrtke (iz istog ili različitih odjela) upućuje se u jednu neprofitnu organizaciju na unaprijed određeni projekt ili na provedbu određene redovne aktivnosti. Projekti mogu biti priprema projektnih timova za rad na kompleksnijim projektima, jačanje timskog duha i/ili jačanje određenih kompetencija među zaposlenicima. Model podrazumijeva angažman najmanje tri zaposlenika koji su zainteresirani za volontiranje u odabranoj organizaciji i/ili na projektu s uloženih oko 30-40 sati po osobi u trajanju od 3-4 mjeseca, a po dogovoru može i intenzivnije. Mjesto i dinamika volontiranja su najčešće fleksibilni, po dogovoru. Volontiranje se može  jednim dijelom odvijati u uredu NPO-a, na radnom mjestu u partnerskoj tvrtki ili od doma kao online volontiranje.

Model rotiranja zaposlenika pruža mogućnost da više zaposlenika jedne tvrtke stekne zajedničko iskustvo volontiranja u istoj neprofitnoj organizaciji. Volontiranje se odvija kontinuirano kroz dulje vremensko razdoblje, a na istoj volonterskoj poziciji ili projektu se izmjenjuje više zaposlenika tvrtke (pučka kuhinja, čitanje priča djeci s posebnim potrebama, edukacija starijih u korištenju računala i sl.)

Uz sve navedeno, tvrtke kroz korporativno volontiranje može značajan doprinos u kriznim situacijama kada je iznimno važno uključivanje što većeg broja volontera u pomoć stradalima i poboljšanje situacije (poplave 2015., izbjeglička kriza 2016).

INDIVIDUALNO VOLONTIRANJE

Kroz modele individualnog volontiranja možete nagraditi, ojačati motivaciju i unutarnje zadovoljstvo svojih zaposlenika te ojačati njihove komunikacijske i druge vještine. Višekratno i dugoročno volontiranje zaposlenika bazirano na njihovim stručnim vještinama iznimno doprinosi razvoju neprofitnih organizacija i povećava njihov utjecaj u zajednici.

Individualno volontiranje može se odvijati u sljedećim modelima:

  1. Jednokratno volontiranje u akcijama po izboru zaposlenika
  2. Višekratno ili dugoročno volontiranje zaposlenika
  3. Višekratno ili dugoročno volontiranje kao tranzicija ka mirovini
  4. Povremeno posuđivanje stručnjaka za edukacije i savjetovanja djelatnika i korisnika NPO-a
  5. Plaćeni dopust zbog obavljanja socijalnih usluga (posebice u kriznim situacijama)
  6. Dugoročna pomoć udruzi po izboru tvrtke

Zaposlenicima se mogu podijeliti vaučeri kao nagrada s istaknutim brojem sati (slobodnih dana) koji im se stavljaju na raspolaganje za volontiranje u zajednici ili nekoj udruzi prema osobnim interesima i vještinama ili prema preporuci tvrtke. U volonterskom programu zaposlenika tvrtke to se može odrediti na godišnjoj razini ili specifično na zahtjev zaposlenika.

Jednokratno volontiranje u akcijama omogućava zaposleniku da od tvrtke zatraži slobodan dan da može volontirati u zajednici prema svom interesu.

Višekratno ili dugoročno volontiranje podrazumijeva rad zaposlenika na projektima po preporuci tvrtke ili po njihovom izboru. Tvrtka poslodavac mu omogućava višekratni izostanak s posla ili da za vrijeme radnog vremena uloži najmanje 30 do 40 radnih sati u trajanju od 3-4 mjeseca. Model podrazumijeva najmanje jedan tjedni angažman kod organizatora volontiranja i višemjesečnu učestalost angažmana. Poslodavac potpisuje i potvrđuje svoju suglasnost na sudjelovanje zaposlenika u volonterskoj aktivnosti te osigurava plaćeni izostanak s posla ili slobodne dane za potrebe volontiranja u neprofitnoj organizaciji.

Kod višekratnog i dugoročnog individualnog volontiranja vrlo su poželjne mentorske pozicije jer zahtijevaju vještine poput vođenja, komunikacije i prijenosa znanja i vještina. Mogu se mentorirati korisnici OV-a (odrasle osoba u nepovoljnom položaju, mladi ili srednjoškolci) ili se mogu mentorirati osobe na vodećim pozicijama unutar samog OV-a. Mentoriranje zaposlenika OV-a može biti posao pogodan za mlađe osobe unutar tvrtke jer će im ujedno  pomoći će da razviju svoje vještine.

Višekratno ili dugoročno volontiranje kao tranzicija ka mirovini podrazumijeva poticanje zaposlenika da se zadnjih godinu dana ili nekoliko mjeseci prije nego što odu u mirovinu uključe u rad civilnog društva kao volonteri i da i nakon umirovljenja ostanu aktivni građani koji daju svoje doprinose razvoju zajednice.

Kod jednokratnog, višekratnog i dugoročnog volontiranja moguće je u dogovoru sa zaposlenikom koristiti koncept  „Banka vremena“ koji podrazumijeva da osim što tvrtka omogućava zaposleniku slobodne dane za volontiranje ili plaćeni dopust, zaposlenik treba uložiti jednaku količinu svog slobodnog vremena u volontiranje.

Povremeno posuđivanje stručnjaka za edukacije i savjetovanja djelatnika i korisnika NPO-a

Model volontiranja utemeljen je na stručnim znanjima i ekspertizi te se provodi putem savjetovanja, edukacije i/ili mentoriranja zaposlenika i korisnika neprofitnih organizacijama u specifičnim područjima koja su srž djelovanja tvrtke (najčešće u uslužnim djelatnostima - financijsko, pravno savjetovanje ili savjetovanje u području komunikacija i marketinga, organizacijskog razvoja, primjeni ICT u poslovanju ili sl.) Tvrtka stavlja na raspolaganje svoje vještine i kompetencije organizacijama civilnog društva kojima je potrebna stručna pomoć u provedbi aktivnosti ili organizacijskom razvoju (npr. jednodnevna edukacija o pisanju životopisa ili izradi financijskog, marketinškog plana i sl.). Volontiranje se može provoditi u prostorijama OCD-a, u samoj tvrtki ili kroz posebno organizirana savjetovanja, razmjenu iskustava ili edukaciju koje može organizirati volonterski centar ili neka druga udruga koja se bavi jačanjem drugih organizacija civilnog društva.

Plaćeni dopust zbog obavljanja socijalnih usluga - riječ je o plaćenom dopustu (najčešće do godine dana) kojim se zaposlenicima omogućava rad za opće dobro u zajednici, a posebice je poželjan u kriznim situacijama.

Dugoročna podrška udruzi po izboru tvrtke, povremeno i po potrebi

Tvrtka odabire jednu ili više neprofitnih organizacija i pomaže joj tijekom godine ili duže u organizacijskom razvoju na način da omogući svojim zaposlenicima da sudjeluju u aktivnostima i programima/projektima odabrane NPO. Naglasak u ovoj suradnji jest jačanje organizacijskih kapaciteta organizacije i podrška u razvoju programa, projekata, poslovanja, vidljivosti. Tvrtka potpisuje sporazum o suradnji s neprofitnom organizacijom, te se međusobno dogovaraju o opsegu suradnje i načinu provedbe. (npr. pomoć pri izradi plana rada, pravilnika, rada u Upravnom odboru, povremene edukacije, metoriranje i sl.)

U sklopu svog volonterskog programa tvrtka može koristiti i model „Poticajni fondovi“ (tzv. Dollars for Doers princip) u kojima  se zbrajaju sati volonterskog angažmana svojih zaposlenika izvan radnog vremena te tvrtka isti novčani iznos (jednak broju volonterskih sati) uplaćuje nekoj volonterskoj organizaciji.

KORPORATIVNO VOLONTIRANJE KAO DIO VAŠEG DRUŠTVENO ODGOVORNOG POSLOVANJA

Danas su očekivanja za društveno odgovorno poslovanje i djelovanje u zajednici u kojoj tvrtka posluje postala globalna te volontiranje zaposlenika može biti jedan od lijepih izraza društveno odgovornog poslovanja. Volontiranje zaposlenika možemo definirati kao inicijative za opće dobro zajednice, planirane, organizirane i izvršene od strane zaposlenika i potvrđene od strane uprave koje generiraju određene prednosti za poduzeće, zaposlenike i zajednicu. Poslovni sektor se diljem svijeta odlučuje za volonterske programe jer su prednosti koje ostvaruju brojne. Navedene prednosti volontiranja zaposlenika za sve ključne dionike: poduzeća, zaposlenike i zajednicu doista pokazuju da poduzeća na koristan način mogu doprinijeti zajednici i društvu te pri tome steći prednosti za zaposlenike i samu tvrtku.

Volonterski programi zaposlenika ispunjavaju različite elemente društveno odgovornog poslovanja kao što su življenje pozitivnih vrijednosti, prakticiranje dobrog upravljanja i etičnog poslovanja, gradnju povjerenja i odnosa te pozitivan društveni utjecaj na zajednicu. Volonterski programi zaposlenika predstavljaju vrijedno ulaganje u odgovorno i aktivno građanstvo. Kvalitetnim provođenjem programa volontiranja zaposlenika, zajedničkom suradnjom te boljim razumijevanjem vrijednosti i karakteristika svakog sektora, volontiranje zaposlenika može doprinijeti i izgradnji cjelovitijeg i stabilnijeg društva te razvoju novih i inovativnih pristupa.

Korporativno volontiranje ima prednost u tome što za razliku od novčanih ili materijalnih donacija daje rezultate koji su vidljivi odmah i to na način da tvrtka i njezini zaposlenici koji poklanjaju svoje vrijeme sudjeluju u njihovom ostvarivanju. Osim toga dijeljenjem i prijenosom znanja, vještina i stručne ekspertize neprofitnim organizacijama, daju se značajni i dugoročni doprinosi razvoju civilnog društva koje će time biti sposobnije kvalitetnije odgovarati na aktualne potrebe zajednice i društva i otpornije na svakojake izazove.

Korporativno volontiranje unosi dašak svježeg zraka u prosječan radni tjedan, potiče timski duh i osjećaj zaposlenika da rade za tvrtku koja djeluje na dobrobit zajednice u kojoj žive.

U razvoju programa korporativnog volontiranja mogu vam pomoći upravo akteri iz sfere civilnog društva, koji su upoznati s konkretnim potrebama zajednice i sigurno imaju dobru sliku o tome kako ovim putem postići najveći učinak. Volonterski centar Zagreb na razvoju korporativnog volontiranja radi od 2007. godine i rado ćemo vam pomoći da napravite prve poteze u pravom smjeru.

ULOGA VOLONTERSKOG CENTRA ZAGREB U RAZVOJU KORPORATIVNOG VOLONTIRANJA

Volonterski centri pružaju podršku tvrtkama u razvoju volonterskih programa zaposlenika kroz:

  • pomoć pri povezivanju s neprofitnim organizacijama,
  • redovito informiranje o prilikama za volontiranje zaposlenika,
  • pomoć oko organizacije većih volonterskih akcija koje tvrtke pokreću kao vid team building-a za zaposlenike,
  • savjetovanje i edukaciju o korporativnom volontiranju za vodstvo tvrtke i/ili neprofitne organizacije
  • redovita organiziranja nacionalnih volonterskih akcija u koje se tvrtke mogu uključiti
  • motivacijska predavanja i drugi oblici edukacije i promicanja volonterstva unutar tvrtke
  • alate za učinkovito praćenje i evidenciju zaposlenika volontera

Pri uspostavljanju ili unaprjeđivanju volonterskih programa u tvrtkama, Volonterski centar Zagreb potpisuje Sporazum o suradnji u području korporativnog volontiranja s tvrtkom te se obavezuje:

  • identificirati i educirati NPO-e o programima korporativnog volontiranja i pripremi kvalitetnih volonterskih projekata u kojima mogu volontirati zaposlenici tvrtki
  • izraditi bazu/katalog NPO-a i volonterskih projekata kreiranih za volontiranje zaposlenika
  • informirati tvrtke o otvorenim volonterskim projektima/aktivnostima i NPO-ima u kojima zaposlenici mogu volontirati (uskoro i putem Nacionalnog servisa za volontiranje)
  • uputiti i povezati tvrtke i neprofitne organizacije i imati ulogu medijatora prema potrebi
  • osigurati savjetodavnu podršku NPO-ima i tvrtkama pri provedbi volonterskih projekata i aktivnosti
  • poticati i organizirati sastanke Mreže za razvoj korporativnog volontiranja
  • organizirati jednodnevno godišnje događanje „Tržnica volontiranja“ (Marketplace) na kojem će se povezivati tvrtke i neprofitne organizacije
  • organizirati skupna savjetovanja, razmjenu iskustava, edukaciju ili trening za više neprofitnih organizacija ukoliko tvrtka povremeno ustupa svoje stručnjake za edukaciju i savjetovanje
  • osigurati praćenje angažmana (kvantitativno) zaposlenika tvrtke
  • provoditi evaluaciju učinaka volontiranja zaposlenika u OCD-u kroz ankete među organizatorima volontiranja (na individualnoj, organizacijskoj i nacionalnoj razini).
 

KORPORATIVNO VOLONTIRANJE INA GRUPE

Održivi razvoj jedno je od temeljnih načela Ininog poslovanja, a suradnja sa zajednicama u kojima posluje neraskidivo je utkana u same početke kompanije. Ta suradnja je 2011. godine dodatno oplemenjena. Naime, INA je navedene godine, koja je proglašena Europskom godinom volontiranja, pokrenula projekt korporativnog volontiranja svojih zaposlenika i osnovala INA Klub volontera. Sjeme je bačeno na plodno tlo jer je u proteklim godinama dobrovoljno ulaganje osobnog vremena, truda, znanja i vještina za opću dobrobit u Ini odlično prihvaćeno i od zaposlenika i od menadžmenta. INA je postala najsvjetliji primjer korporativnog volontiranja u Hrvatskoj. Potvrđuju to i brojke. INA Klub volontera danas broji 1.064 člana, a broj volontera se povećava iz godine u godinu. Inini volonteri odradili su 136 različitih volonterskih akcija, u čemu je sudjelovalo 2.035 zaposlenika koji su odradili 16.280 volonterskih sati.

Kompanija je vrijednosti volontiranja ugradila u svoju korporativnu kulturu. Ininim kolektivnim ugovorom propisane su mogućnosti odlaska na volontiranje unutar radnog vremena, a u same akcije Ininog Kluba volontera redovito se priključuje i viši menadžment. Snažan volonterski angažman u Ini pridonosi jačanju reputacije i vrijednosti brenda te je ojačao povjerenje i povezanost s lokalnim i regionalnim zajednicama u kojima kompanija ima poslovne aktivnosti. Volontiranje je ojačalo i timski duh kod zaposlenika kao i osjećaj da kompanija djeluje za dobrobit zajednice. Energija koju kompanija i njezini zaposlenici od prvoga dana ulažu u volontiranje prepoznaju i drugi. Inin Klub volontera tako je 2010. i 2012. dobio Nagradu volonterskog centra Osijek, a ista organizacija Ini je u posljednje tri godine dodijelila i Posebno priznanje za veliki volonterski angažman.

Kako raste Inin Klub volontera, rastu i vrijednosti koje nudi zaposlenicima kompanije. INA je tako 2015. potpisala Povelju o priznavanju kompetencija stečenih volontiranjem koje su u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca organizirali Volonterski centar Zagreb, Mreža mladih Hrvatske u Sveučilište u Rijeci. Uloženo vrijeme za pomaganje drugima tako je postalo i ulaganje u vlastiti profesionalni razvoj jer znanja stečena volontiranjem postaju priznate kompetencije.

INA Klub volontera aktivno je uključen u još dvije društveno odgovorne Inine inicijative – Zeleni pojas i spajaLICU. Naime, kompanija svake godine, počevši od 2014., uoči Dana planeta Zemlje objavljuje natječaj „Zeleni pojas“ kroz koji sufinancira ekološke projekte, a Inini volonteri uključuju se u realizaciju zelenih projekata na terenu kroz ekološke volonterske akcije. Inin projekt „spajaLICA“ pokrenut je s ciljem da se Inine nekretnine, koje se ne koriste, ustupe odabranim udrugama. Prostore u Medulićevoj ulici u Zagrebu Inini su volonteri pomogli urediti u kuću udruga, a sudjelovali su i u uređenju imanja u Sesvetama koje je preuređeno u jahalište koje koristi udruga Krila –terapijsko jahanje.

Koliko je INA ponosna na ova ostvarenja dokazuje i uvrštavanje postignuća Kluba volontera u financijska i godišnja izvješća. No ono na što je kompanija još ponosnija je stvaranje pozitivnog, uspješnog i poticajnog radnog okruženja za djelatnike kroz volontiranje, kao i ostvarena povezanost sa zajednicama. Pojedina akcija često prerasta u dugoročniju suradnju jer su zajednice u INA Klubu volontera prepoznale pouzdanog partnera na kojeg mogu računati pri rješavanju svojih društvenih problema.

Više informacija možete pronaći na stranici INA KLUB VOLONTERA 

*Zahvaljujemo se INI kao zlatnom sponzoru konferencije na podršci za vrijeme pripreme i organizacijeKonferencije o korporativnom volontiranju i Sajma volontiranja. Osim što je njihov program volontiranja zaposlenika jedan od izvrsnih primjera korporativnog volontiranja u Hrvatskoj, uključivanjem u Mrežu za razvoj korporativnog volontiranja i podrškom konferenciji i sajmu posvećeni su širenju korporativnog volontiranja i u drugim hrvatskim tvrtkama i daljnjem razvoju svog vlasititog programa.

DRUGA HRVATSKA KONFERENCIJA I SAJAM O KORPORATIVNOM VOLONTIRANJU